Komentar teksta iz Večernjeg lista

2. July 2016. | 0

‘Problem nije dizajn, već to što Grad pločice postavlja na pogrešna mjesta’

Grafički dizajner Robert Štimec smatra da novi dizajn pločica nije dobar, a autori Nikola Đurek i Damir Bralić odgovaraju da je njihovo rješenje najbolje za Zagreb

Autor:
Zoran Vitas

 

Od početka postavljanja novih kućnih brojeva i ploča s imenima ulica prošle su već tri godine, no to nije bila prepreka da se ponovno nađu u središtu zanimanja. Priču je aktualizirao grafički dizajner Robert Štimec na svom blogu. Ne smatra da je suvišno ponovno govoriti o kućnim brojevima jer “šteta će biti trajna, a prostor je devastiran”. – Što god rekli, nešto što je pričvršćeno za kuću 120 godina ne možete tek tako skinuti. U Beču nisam našao da je skinut ijedan takav broj – kaže Štimec.

Bitno samo popljuvati

– Ne smatram da je to greška nadležnih, već Zagrepčana koji se ni protiv čega ne bune. Pa promijenimo onda i štukature i fasade! – govori Štimec koji, primjerice, smatra da su brojevi premali, da su u negativu i da je odabran pogrešan font.

Inače, novu su signalizaciju izradili Nikola Đurek i Damir Bralić. Đureka struka priznaje kao najboljeg našeg stručnjaka za tipografiju, a na upit da komentira Štimecov tekst, odgovara da je tekst također poznatog dizajnera Saše Šimprage iz 2012. puno utemeljeniji. – Čini mi se da je ovdje bitno bilo samo popljuvati, i to u sasvim pogrešnom kontekstu – kaže Đurek navodeći kako je taj novi font, nazvan Ilica, zapravo modernizirani secesijski font kakav je bio na starim pločicama.

Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) nas je za to i nagradio, a ovo je adekvatno rješenje za tip grada kao što je Zagreb. No, pločice se na nekim mjestima krivo postavljaju. Dimenzije nismo smjeli mijenjati jer su one zadane – kaže Đurek. Dizajner Damir Bralić kaže da nisu imali direktni uzor pri dizajniranju novih kućnih brojeva, ali su analizirali signalizaciju mnoštva stranih gradova kako bi bolje predvidjeli neke situacije. Na kraju se dobio originalan hrvatski i zagrebački proizvod.

Na pitanje ima li doista vrijednosti u staroj signalizaciji, Bralić odgovara: – Naravno. To je dio zagrebačkog identiteta i mi smo nešto od tog duha prenijeli u naše rješenje koje problemu označavanja pristupa sustavno. Stare pločice s crvenim rubom i plavim slovima sačuvane su u zoni gdje one imaju smisla, renoviraju se, a nove se proizvode istom tehnologijom kao i nekada – kaže Bralić te dodaje kako su podaci hijerarhizirani i raspoređeni na pločicu tako da olakšavaju pronalazak potrebne informacije.

Grad nije primio prigovore

– Prolaznik se sad može vrlo lako fokusirati na ono što mu je bitno, a s manje udaljenosti, s obzirom na razinu znatiželje, može se informirati o nosiocu imena ulice ili pročitati zanimljivu informaciju – ističe Bralić. Voditelj galerije Hrvatskog društva dizajnera, kustos i likovni kritičar Marko Golub komentirao je činjenicu da nije bio raspisan natječaj za nove kućne brojeve.

– Javni bi natječaj idealno trebao garantirati maksimalno transparentan i demokratičan način dolaženja do rješenja, ali on nije uvijek garancija kvalitetnog rješenja iz cijelog spektra razloga koji sežu od često lošeg raspisa i loše definiranog projektnog zadatka, preko motiviranosti potencijalnih sudionika, do nekih sasvim nepredviđenih okolnosti – kaže Golub. Na prigovor nekih kako novi dizajn nije osobito dojmljiv, Golub kaže da se radi o subjektivnoj kategoriji te da je “signalizacijski sustav označavanja ulica i kućnih brojeva zaista zadnje mjesto za osobnu umjetničku ekspresiju”.

– Autori su u ovome pokazali ne samo znanje nego i određenu mudrost. Što se tiče veličine brojki, primjedba djelomično stoji – napominje ipak Marko Golub navodeći kako osobno nema problema s čitanjem iz perspektive pješaka, ali da je slučaj nešto drukčiji kada se radi o perspektivi vozača. Ipak, smatra Golub, vidi se da su sustav radili iskusni stručnjaci, a da se zanemaruje činjenica da je uveden koherentan sustav označavanja u gradu. Neslužbeno doznajemo kako u Gradu nisu zaprimili nijedan prigovor na novu signalizaciju, a smatraju da bi prigovore na postavljanje trebalo razmatrati jedan po jedan, ali da je nemoguće svu signalizaciju postaviti na isti način.

”Postavljači su uništili ogroman trud dizajnera”

– Očito je da je u postavljanju kućnih brojeva bilo puno improvizacije, nemara, nespretnosti i nedosljednosti. Ako se dizajnerima može prigovoriti da sustav koji su kreirali nije sasvim fleksibilan, onda se za postavljače samo može reći da na puno mjesta za taj isti sustav nisu ni marili. Netko je upropastio golemi trud – kaže Marko Golub iz HDD-a.

1 Graben   Graben 15   Graben 28   Barker

 

TO je prilog izašao u Večernjem listu, dana  12. listopada 2015. , novinara Zorana Vitasa

 

Ovo su neka pitanja koja postavljam na osnovu pročitanoga:

 

OK, idemo ispočetka. Budući sam postavio konkretna pitanja na koja nisam dobio niti jedan odgovor, postaviti ću ih ponovo ali ovaj put ZAHTJEVAM da mi isto tako konkretno odgovorite na njih. Jesam li pljuvač i tko sam uopće, to nije bitno. Odgovorite na pitanja!

 

Citiram: Inače, novu su signalizaciju izradili Nikola Đurek i Damir Bralić. Đureka struka priznaje kao najboljeg našeg stručnjaka za tipografiju,

Pitanje: Na koji je način najbolji naš stručnjak za tipografiju kvalificiran za tako kompleksni, nevjerojatno značajan projekt promjene zagrebačkog vizualnog identiteta?

Pitanje: Zašto u taj proces nisu uključeni konzervatori, restauratori, povjesničari, dizajneri, grafičari, arhitekti i, kroz veliku javnu raspravu, svi Zagrepčani?

Citat: navodeći kako je taj novi font, nazvan Ilica, zapravo modernizirani secesijski font kakav je bio na starim pločicama.

Pitanje: Možemo li očekivati kako će ekipa iz HDD, uz blagoslov arhitekata, konzervatora i ostalih, na državnoj plaći utunkanih stručnjaka, modernizirati secesijsku zgradu Državnog arhiva i pola Ilice, Masarykove, Tesline i t.d.?

Secesija je inače poznata kao totalni kičeraj i treba ju redizajnirati u moderni hrvatski izraz, normalno. Za to ćemo angažirati tipografe. Poznate.

Citat: Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) nas je za to i nagradio, a ovo je adekvatno rješenje za tip grada kao što je Zagreb. No, pločice se na nekim mjestima krivo postavljaju. Dimenzije nismo smjeli mijenjati jer su one zadane  (WTF??)– kaže Đurek. Dizajner Damir Bralić kaže da nisu imali direktni uzor pri dizajniranju novih kućnih brojeva, ali su analizirali signalizaciju mnoštva stranih gradova kako bi bolje predvidjeli neke situacije. Na kraju se dobio originalan hrvatski i zagrebački proizvod.

Pitanje: HDD tj. dizajneri iz HDD-a su redizajnirali vizualni identitet Vlade RH. Ofarbali su Hrvatski grb u crveno. Pri tome su, skupa sa korisnicima novog dizajna, prekršili ustavni zakon o korištenju grba i zastave. Njihovo priznanje i nagrada su u najmanju ruku, problematični.

Pitanje: Što znači ‘pločice su na nekim mjestima krivo postavljene’? Tko je za to kriv?

Tko je zadao dimenzije, dovraga? O čemu pričate? Napravili ste UPOLA MANJE pločice a njihova je glavna zadaća da budu vidljive i čitljive!?

Pitanje: Kojih TOČNO mnoštvo stranih gradova? Beč (Vrlo sličan srednje Europski grad) sigurno NIJE!

Citat: Na pitanje ima li doista vrijednosti u staroj signalizaciji, Bralić odgovara: – Naravno. To je dio zagrebačkog identiteta i mi smo nešto od tog duha prenijeli u naše rješenje koje problemu označavanja pristupa sustavno. Stare pločice s crvenim rubom i plavim slovima sačuvane su u zoni gdje one imaju smisla, renoviraju se, a nove se proizvode istom tehnologijom kao i nekada – kaže Bralić te dodaje kako su podaci hijerarhizirani i raspoređeni na pločicu tako da olakšavaju pronalazak potrebne informacije.

Pitanje: Gdje one imaju smisla? Nije li to područje Zagreba koje ima prepoznatljivu vizuru i arhitekturu kraja 19. i početka i sredine 20. stoljeća, dovraga? Jeste li pitali nekoga tko je KVALIFICIRAN za takve ocjene?

Pitanje: Nove se proizvode istom tehnologijom kao i nekada? To je bezočna laž a i nije bitno.

Lijevate pločice iz cinkove ili aluminijske legure?

Pitanje: … hijerarhizirani i raspoređeni na pločicu tako da olakšavaju pronalazak potrebne informacije?? Prvo pronađemo CRTU, pa malecki broj pa još manji naziv ulice. To je hijerarhija koju ste htjeli?

Citat: Javni bi natječaj, idealno, trebao garantirati maksimalno transparentan i demokratičan način dolaženja do rješenja, ali on nije uvijek garancija kvalitetnog rješenja iz cijelog spektra razloga koji sežu od često lošeg raspisa i loše definiranog projektnog zadatka, preko motiviranosti potencijalnih sudionika, do nekih sasvim nepredviđenih okolnosti – kaže Golub. Na prigovor nekih kako novi dizajn nije osobito dojmljiv, Golub kaže da se radi o subjektivnoj kategoriji te da je “signalizacijski sustav označavanja ulica i kućnih brojeva zaista zadnje mjesto za osobnu umjetničku ekspresiju”.

Pitanje: … idealno, trebao bi garantirati maksimalno transparentan i demokratičan način dolaženja do rješenja. DA! Pa zašto onda nije raspisan?? Ovaj projekt je potrošio preko 8.000.000 kuna! (preko osam milijuna).Valjda je zaslužio opsežan javni natječaj.

Pitanje: Zašto niste napravili izvrsni raspis i izvrsno definirani projektni zadatak umjesto lošeg? Znam zašto. Jer je za vas, i sve koji su u ovaj projekt uključeni, koji ste dobili posao preko veze, javni natječaj LOŠE RJEŠENJE, kužim.

Raspisati kvalitetni javni natječaj se u Hrvatskoj može. Postoje ljudi koji to znaju i nova stručna literatura o raspisima javnih natječaja. I to dobro znate.

Pitanje: Ako nije osobna umjetnička ekspresija što je točno? Dizajn koji zadovoljava potrebe funkcionalnosti sigurno nije.

Citat: Autori su u ovome pokazali ne samo znanje nego i određenu mudrost. Što se tiče veličine brojki, primjedba djelomično stoji – napominje ipak Marko Golub navodeći kako osobno ….

Pitanje: Znanje i mudrost, STVARNO?

Pitanje: Što se tiče veličine brojki, primjedba djelomično stoji. Stvarno!? Djelomično stoji!? Nove pločice su UPOLA MANJE, sad treći puta kažem. Pločice služe kako bi vas mogla naći Hitna pomoć a ne za proseravanje i redizajniranje, i to drugi puta kažem. I sami ste priznali kako se pločice iz vozila NE VIDE. A probajte noću, po kiši i snijegu u Novom Zagrebu. Samo želim da nitko ne nastrada jer ga Hitnjaci ili Vatrogasci ili Policija nije uspjela naći na vrijeme. Djelomično stoji?

STVARNO, gospodine Marko Golub, dizajneru?

Citat: Ako se dizajnerima može prigovoriti da sustav koji su kreirali nije sasvim fleksibilan, onda se za postavljače samo može reći da na puno mjesta za taj isti sustav nisu ni marili. Netko je upropastio golemi trud – kaže Marko Golub iz HDD-a.

Pitanje: Dakle, dizajneri su fantastično napravili svoj posao a POSTAVLJAČI su krivi za loš efekt. Jeste li vi sišli s uma? Zar stvarno mislite kako smo idioti?

Pitanje: Kako su TOČNO postavljači uništili sav trud. Previše lijevo ili desno, gore ili dolje? Trebali su ostaviti stare brojeve i samo dodati nove? Trebali su skinuti i sačuvati stare brojeve. I tko je za to odgovoran? IME IPREZIME!!

Pitanje: Kad ste vidjeli da NETKO upropaštava Vaš trud zašto ga niste zaustavili??

Pitanje: Tko su TOČNO ti postavljači i tko ih je angažirao i platio našim novcima. Tko je NETKO? Strani agenti? Zamaskirani vandali? Komunjare? Nismo shvatili.

Pitanje: Kako mislite u slijedećim godinama, kada prođe ovo ludilo primitivizma, devastacije i namjernog uništavanja Zagrebačkih kulturnih obilježja (Likum, Galerija Karas, tržnica Borongaj, Britanac …) pogledati svojoj djeci u oči i reći, vidiš sine, tata je skinuo neprocjenjivo kulturno blago sa sto godina starih fasada i dizajnirao ovo smeće?

Pitanje: Kako vas nije sram učestvovati u projektu značajnim za kulturni identitet Zagreba za koji nije raspisan javni natječaj i koji je očigledno namješten za rođake i prijatelje? Pa imate li vi imalo morala i savjesti?

Pitanje: Gdje su stari brojevi? Jesu li ti neprocjenjivi komadi, ručni unikatni radovi stari sto godina prodani po 10 kuna za kilogram? A mogli su biti, u najmanje lošem slučaju, prodani na javnoj dražbi po 100 kuna komad, ja bih sigurno kupio jedan.

I tko ih je prodao?

Kome?

Za koliko novaca?

Gdje je račun?

Gdje je novac?

Moje, naše, nacionalno, hrvatsko neprocjenjivo blago!!

Moje, naše, nacionalno, hrvatsko neprocjenjivo blago!!

Kartner 2   Singer 1   Singer 4   Singer 6

 

Jer, baš ste nekako zaboravili komentirati činjenicu kako Bečani nisu skinuli, niti redizajnirali niti jedan kućni broj!

Niti jedan!!

Ali Austrijanci samo od kulturnog turizma zarađuju više nego Hrvatska od sveg turizma. Uglavnom zato jer ljubomorno čuvaju svaki komad svoje baštine nad kojim sline turisti sa svih strana svijeta. U Zagrebu, nad povijesnim pločicama više niti jedan turist neće moći zastati.

Pitanje: Komentirajte kako Bečanima ne smetaju 100 – 150 godina stare pločice? Od koji doslovno nema dvije istog dizajna. Jer su ručni rad. I unikat. I antikvitet. I nacionalna baština.

Zaboga, jeste li vi normalni!

Zahtijevam:  Svima iz proračuna, našim novcem plaćenim ustanovama i pojedincima, kao što su konzervatori, restauratori, arhitekti (profesori sa AF), Ministarstvo kulture, Gradska skupština i svi koji se busaju u prsa kako su hrvatine i zagrepčani, neka se oglase službenim stavom o ovom problemu kako bi konačno saznali je li normalno da jedna grupica vandala na ovaj način amputira dio naše povijesti i kulture.

Ali ako se i ne oglasite, sve ste rekli.

————————————————————————————————————-

Svim komentatorima – hejterima:

Ne razumijete. Svojim komentarima pokazujete kako ste svoja provincijalnu dupad doselili ovamo i, frustrirani kulturom, tradicijom i ljepotom Zagreba, mrzite sve što vidite oko sebe i presretni ste kada možete uništiti ili barem simpatizirati uništavanje svega zagrebačkog.

Začepite!

Singer 8   Stephan 10   Stock   Weihburg

Robert Štimec